Dva su koncepta koja se danas uo?avaju u mo?nim medijima, kako Zapada tako i Istoka ? koncept globalizacije i koncept sukoba civilizacija.
Ako ne prihvatimo duhovne vrijednosti na?ih religija, kao sastavne dijelove globalizacije, ako ne prihvatimo Boga za Spasitelja, spa?avat ?e nas ne znam ko.
Islamska misao se kroz povijest susretala sa mnogim tendencijama i izazovima, kao ?to je pitanje nacije, sekularizma. Jedan od aktuelnih problema islama u svijetu jeste njegov odnos prema globalizaciji. Pojam globalnog sela, ina?e, prvi je upotrijebio kanadski znanstvenik Marshal Mackluhan. Globalizacija je, prije svega, sihronoizovana ideolo?ka, politi?ka, ekonomska, informacijsko-medijska, kulturna? pojava i pokret planetarnog unificiranja svijeta.
Dva toka mi?ljenja mijenjaju i odre?uju socijalni, politi?ki, kulturni i religijski reljef savremenog svijeta: globalizam, s jedne, te individualizam i pluralizam, s druge strane. Dva su koncepta koja se danas uo?avaju u mo?nim medijima, kako Zapada tako i Istoka ? koncept globalizacije i koncept sukoba civilizacija. Mnogo toga je re?eno o avanturama ?ovjeka 20. stolje?a, koje je poznato po upotrebi atomske energije i leta u svemir. Me?utim, postoji jedno novo iskustvo od stvarnog zna?aja sa kojim se suo?ava ?ovjek 20. i 21. stolje?a, iskustvo s kojim se njegovi preci nisu suo?avali. To nije iskustvo putovanja iz jednog kontinenta u drugi, ve? putovanja iz jednog religijskog prostora u drugi. Danas svi vjernici u Boga posjeduju sve te bombe: i kr??ani, i Jevreji i muslimani. Stoga, proces dana?njeg talasa globalizacije trebao bi biti u kontekstu ra?anja planetarne ideologije sporazumijevanja i dijaloga koji bi nudio perspektivu ra?anja spasonosnog. Name?u su mnoga pitanja i dileme: Kakva je uloga Boga u globalnom svijetu? Mogu li religije projektovati sistem svjetskog morala?
Da li religija gubi svoju autoritativnost? Da li globalizacija vodi slabljenju vjerskog identiteta? Posebno je va?no i da li postoji ?ansa dobijanja prilike za promociju ideje globalizacije iz perspektive religije?
Postoji vi?e vrsta globalizacije, a me?u najva?nijim su: ekonomska, kulturna, politi?ka, medijska, obrazovna? U svim aspektima globalizacije prisutna je ideologija globalizacije, ali i globalizacija ideologije. Stoga, ideolo?ki aspekt globalizacije je najva?niji, on je odre?uju?i, sabire i ujedinjava sve druge aspekte globalizacije. Vr?i se homogenizacija ukusa. Kulturni identitet i do?ivljaj svijeta se preoblikuju pod tim uticajima. Internet otvara prozore svijetu, ?to daje osje?aj pripadnosti tom globalnom svijetu. Tako globalizacija zna?i rasprostiranje istovjetnih formi.
Globalizacija je, stoga, i politi?ki problem jer se bavi procesom ure?enja svijeta i svjetske zajednice iz samo jednog sredi?ta, koji vi?e nije na stadijumu metropolisa i megalopolisa, ve? sve vi?e na nivou globalopolisa.
Ustvari, jedna od etapa globalizacije dijeljenja svijeta jeste i??a?ivanje dijelova svijeta iz njihove tradicionalne cjeline koja je nastajala tokom hiljadu i vi?e godina. Potom, globalizacijski proces tako izdijeljeni svijet spaja u novu vje?ta?ku, hibridnu cjelinu, dizajniranu sada po projektu i naumu globalizacije. Postoji bojazan gubitka vlastitih kulturnih osobenosti, ali to je vi?e posljedica psiholo?kog stanja sa?etog u rije?ima: ?Pobije?eni voli opona?ati pobjednika.? Muslimanski svijet se pred zapadnim uglavnom povla?io u sebe, u stanje koje je Hegel nazvao orijentalni mir.
Odnos muslimana prema globalizaciji mo?e biti:
-??? U izolaciji ? ?to ne vodi dobru, jer je globalizacija op?ti tok
-??? U asimilaciji ? ?to, isto tako, ne vodi dobru i
-??? Integraciji koju islam afirmi?e.
Suodnos globalizacije i sekularizma
Va?an momenat je usiljeno promovisanje globalizacije, ?to mnoge muslimane podsje?a na vesternizaciju. Problem je sekularizam. Ukoliko se globalizacija opredijeli za sekularizaciju samo ?e biti pratilac duhovne eksploatacije. Takva se globalizacija ne razlikuje od kolonijalizma, s tim ?to globalizacija name?e sekularizam koji ne nagovje?tava vjeru u Boga. Zato je potrebno raditi na oduhovljenju procesa globalizacije. Globalizacija ne?e nigdje uspjeti bude li zaboravila na Boga, jer samo nas Bog mo?e spasiti. To poru?uje i Hajdeger. Ako ne prihvatimo duhovne vrijednosti na?ih religija, kao sastavne dijelove globalizacije, ako ne prihvatimo Boga za Spasitelja, spa?avat ?e nas ne znam ko. Proces globalizacije ne?e uspjeti ukoliko ga ne prati istinsko duhovno u?enje.
Sekularizam projektuje zatvoren pogled na svijet i apsolutan sistem vrijednosti. Komponente sekularizacije su otre?njenje prirode, desakralizacija politike i dekonsekracija vrijednosti. Pod pojmom otre?njenje prirode (termin preuzet od njema?kog sociologa Maxa Webera) podrazumijeva se osloba?anje prirode od prizvuka religioznog. Tako ?ovjek prirodu ne mo?e satrati Bo?jim djelom. Pod pojmom desakralizacija politike smatra se ukidanje sakralne legitimnosti politi?ke mo?i i vlasti, ?to je preduslov politi?ke, pa i socijalne promjene. Termin dekonsekracija vrijednosti podrazumijeva vra?anje prolaznog i relativnog, svih djela kulture i svakog sistema vrijednosti koji obuhvata religiju.
Ovakav odnos prema vrijednostima zahtijeva da ?ovjek bude svjestan relativnosti svojih vlastitih pogleda i vjerovanja. On mora ?ivjeti sa spoznajom da ?e principi i eti?ki kodeksi pona?anja vremenom i kroz generacije biti promijenjeni.