Vijesti Sandžak, DOBRO DOSLI NA SANDZAK CHAT

SIK: Regionalizacija i kr?enje vjerskih prava muslimana i Bo?njaka
Upisao Akica_ u 09/07/2009 16:59:23

Ostale vijesti

Povodom aktuelnih pitanja regionalizacije Srbije i aktuelnih pitanja kr?enja vjerskih prava muslimana i Bo?njaka u Srbiji, SIK je na sastanku ?elnika odr?anog 1. jula 2009. god. razmatrao ova pitanja i kao zajedni?ki stav iznosi sljede?e ocjene:

1.

Zabrinjavaju?a je sve u?estalija praksa kr?enja i nipoda?tavanja vjerskih prava muslimana u Srbiji, a pogotovu u Sand?aku, kao i aktuelni politi?ki procesi kojim se ne uva?avaju vitalni interesi bo?nja?ke manjine i svih gra?ana Sand?aka.

Kontinuitet negativnog odnosa prema muslimanima Bo?njcima mo?e se pratiti ve? od djelimi?nog priznanja nacionalnog identiteta Muslimana partijskim dokumentima koja su imala zna?enje dr?avnih dokumenata na plenumima centralnih komiteta u SFRJ i BiH , ?TO JE 1961. U POPISU REZULTIRALO MOGU?NO??U IZJA?NJAVANJA KAO MUSLIMAN U ETNI?KOM SMISLU, a 1971. mogu?no??u izja?njavanja kao Musliman u etni?kom nacionalnom smislu sa velikim slovom M u zna?enju imena za nacionalnost. Do tada se muslimanima nije priznavala etni?ka osobenost i mogli su se izja?njavati samo kao Srbi, Hrvati ili Crnogorci muslimanske vjeroispovijesti ili kao neopredijeljeni. Djelimi?nost priznanja ogledala se u nemogu?nosti formiranja nacionalnih i kulturnih institucija dok se jezik zvao srpskohrvatskim. Tu su osnove permanentnog negiranja nacionalnog identiteta Bo?njaka -Muslimana kao brozovske nacije, novokomponovane nacije i tome sli?no.

Plan ?Ram? sa po?etka 90-ih godina, koji je pratila antimuslimanska propaganda na pozicijama Gara?aninovih ideja, zagovarao je neminovnost raspada SFRJ te podjele BiH, ?to je u agresiji na Bosnu pra?eno genocidom, etni?kim ?i??enjem i protjerivanjem muslimana, a u Sand?aku je pratila propaganda o srpskoj ugro?enosti i iseljavanju, te pripremanja politi?kog terena za opravdavanje nasilja koje ?e biti primjenjivano. Sve ovo je zabilje?eno u brojnim dokumentima mnogih organizacija za za?titu ljudskih prava. Ova politi?ka situacija uslovi?e i pojavu ekstremnih shvatanja kod sand?a?kih Bo?njaka, ?to je pothranjivano slu?bama bezbjednosti, te pisanjem listova kao ?to su ?Politika? i druga glasila.

2.

Islamofobija i antiislamska propaganda, otvorena ili prikrivena, i danas traje, a naro?ito je poja?ana od 11. septembra i ru?enja Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, te pojavom Al Kaide. Razvoj islamofobije u svijetu pod izgovorom borbe protiv terorizma (Irak, Afganistan, slu?aj Gvantanamo, Bu?ova politika linije zla, optu?be protiv Irana za proizvodnju nuklearnog oru?ja, pojava bijele Al Kaide i drugo) samo su neki od pokazatelja koji nas uvjeravaju da i ovo ?to se de?ava u Srbiji, u kojoj su na politi?koj sceni desni?arski elementi u prednosti (bez nacionalnih manjina Tadi? ne bi bio predsjednik), nalazi plodno tle za nastavak starih politika prema islamu.

3.

U uslovima otvorene ili prikrivene islamofobije vrlo je zna?ajno za Bo?njake i druge muslimane da postoji jak centar koji bi mogao da prati ta kretanja i parira tim propagandama, kao ?to, na primjer, radi Savez jevrejskih op?tina koji momentalno reaguje na svaki antisemitski akt ispoljavanja. Bo?njaci trebaju da budu svjesni da su pro?li genocid po osnovu svoje vjerske pripadnosti i svako otvoreno ili prikriveno ispoljavanje antiislamizma jeste opravdavanje tog gnusnog ?ina.

Ovaj centar bi bio sto?er odbrane od napada na islam, kao i tendencioznih, zlonamjernih i iskrivljenih tuma?enja islama i njegovih vrijednosti. On ne bi bio koristan samo muslimanima, ve? i gra?anima svijeta, afirmi?u?i vrijednosti islama prema miru, su?ivotu, jednakosti, uva?avanju razlika, afirmacije vrijednosti univerzalnih humanih poruka Kur'ana kao Bo?je rije?i i Objave sa porukama koje se ne mogu na?i ni u jednoj drugoj svetoj knjizi, ili pak dezinformacije o ?erijatu kojim se pla?i javno mnjenje, a da se pritom zaboravlja da je on bio u upotrebi u Kraljevini Jugoslaviji u domenu porodi?nog prava i da su postojali i posebni ?erijatski sudovi i tome sli?no. Dakle, postoji ogroman prostor gdje se mora djelovati u suzbijanju ove negativne propagande.

4.

?injenica je da izvjesne biv?e jugoslovenske republike, sada nezavisne dr?ave (Slovenija, Hrvatska) nemaju RIJASETE. ?to se Srbije ti?e stvar je dovoljno jasna da je formiran uz pomo? nekih bo?nja?kih ili pseudobo?nja?kih politi?ara kao njihov privatni rijaset. Valja se samo sjetiti izjava beogradskog muftije Jusufspahi?a da ?muslimani za vrijeme Milo?evi?a nisu bili ni?im ugro?eni?. Samo uz blagoslov zvani?ne politike mogao je biti registrovan jedan ovakav rijaset, tim prije ako se zna da ne postoje nikakve vjerske razlike koje bi duplirao vjerski identitet organizacije, pa je jasno da je time prekr?en Zakon o vjerskim zajednicama.

5.

SIK smatra da je orjentacija prema Sarajevu pozitivna, a ne samo prirodna, jer je Sarajevo kao duhovni i kulturni centar Islamske zajednice sposobno da se intelektualno, organizaciono, obrazovno, moralno, kulturno, kao i svetovno bori i nosi sa sve izra?enijom islamofobijom. Vjerujemo da je kadro da se bori protiv dogmatizma u samim redovima Islamske zajednice, kao i samih sekti koje propovijedaju fanatizam i radikalizaciju, a da pritom ni jednim atomom ne ugro?ava niti dr?ave niti narode u kojima islamske zajednice djeluju. Naprotiv, ovime samo doprinose boljem razumijevanju vjernika svih konfesija, pa nam je ?udno pona?anje dr?avnih organa kao ?to su izjave ministra vjera povodom posjete reisuleme Ceri?a Sand?aku.

6.

Te izjave su antiustavne i protivzakonite. Ustav i Zakon vjerskim zajednicama propisuju ravnoravnost i autonomnost u ure?ivanju svoje organizacije. Primjera radi, sjedi?te SPC je u Beogradu, a poznato je da ova crkva djeluje svuda u svijetu gdje ima Srba, pa je neizostavno pitanje po kojoj to logici je smetnja da Sarajevo bude centar Islamske zajednice.

7.

Po Zakonu ne postoji dr?avna religija, ali smo svjedoci da se SPC-i DODJELJUJU OBJEKTI PREDUZE?A koji nikada nisu bili u njenom vlasni?tvu, a istovremeno se Islamskoj zajednici ne vra?a ono ?to je od nje oduzeto. Umjesto toga objekti od prvorazrednog kulturnog i istorijskog zna?aja se privatizuju. Ovo je direktno kr?enje Okvirne konvencije koje je Srbija potpisnik.

8.

Postavljamo pitanje:

- Za?to se ministar vjera zgra?ava na izjave reisuleme Ceri?a o ugro?avanju

vjerskih prava?

- Da li su obnovljene d?amije u Beogradu i Ni?u i drugi objekti od nedavnih paljevina, za?to se d?amija u Ni?koj tvr?avi koristi u druge svrhe i za?to joj je poru?en minaret?

- Kako se ?tite objekti islamske kulture. Neka ministar do?e da vidi u kakvom je stanju novopazarski hamam i drugi islamski spomenici kulture.

- Za?to se ne reguli?e pitanje adekvatne ishrane u vojsci za muslimane (u Kraljevini to nije bio problem)?

- Za?to u Beogradu ne postoji muslimansko groblje, ili za?to se ne dozvoljava izgradnja novih vjerskih objekata kad se zna za uve?ane potrebe vjernika - od 104 beogradske d?amije ostala je samo jedna i ona je nedavno paljena.

- Ako se muslimani ne prebijaju po ulicama onda im se ni prava ne kr?e. Da li je to kriterijum po?tovanja vjerskih prava za pomenutog ministra?

- Trebamo li da uka?emo da je ?tampa ponovo puna govora mr?nje prema muslimanima i da permanentno podgrijava antimuslimanska raspolo?enja?

- Pitamo ministra za?to niko od dr?avnih organa ne reaguje na ovu pojavu?

- Pitamo za?to je dr?avna tajna su?enje vehabijama.

Imamo, dakle, puno pitanja, na primjer: Za?to niko od onih dobro poznatih novinara koji su sijali mr?nju prema islamu i muslimanima nikada nije ni prozvan niti pomenut? Mi ih nismo zaboravili, a zna se da je na Nirnber?kom procesu vlasnik ??turmera? bio osu?en na vje?anje zbog antisemitizma i da je kazna izvr?ena.

Svjedoci smo da se, umjesto ozbiljnog suo?enja sa svim ovim stvarima i faktima, stvara jedna neozbiljna situacija i atmosfera, izme?u ostalog, pomognuta i politi?kim faktorom iz samih redova Bo?njaka kojima je Beograd postao bli?i ne samo od Sarajeva, nego i od Novog Pazara.

9.

Osvrnu?emo se i na aktuelno pitanje regionalizacije. Ukidanje autonomije Sand?aka 1945. pokazalo se kao istorijski pogre?an potez koji je doveo do nazadovanja oba dijela Sand?aka, podjelu Bo?njaka na dva dijela i ova podjela se pokazala posebno kobna za onaj dio Sand?aka koji je ostao u Srbiji. Ovo zbog toga ?to se Srbija u SFRJ nije tretirala kao nerazvijena republika, a Sand?ak je bio najnerazvijeniji region u SFRJ, KOJI JE OSTAO ZAPOSTAVLJEN SVE DO KRAJA 1960. GODINE. Ovoj zapostavljenosti i marginalizaciji doprinijela su dalja razbijanja njegove cjelovitosti na Kraljevo i U?ice. Time je ostavljen u bespu?u mimo svih razvojnih planova. Na primjer, put Sjenica-Prijepolje nikada nije zavr?en, da bi tek krajem 80-ih godina ova dva grada bila povezana zaobilazno preko Zlatara.

Kako se aktuelnom regionalizacijom i dalje nastoji na ovoj podjeli, gdje jedan broj op?tina treba da pipadne Centralnoj Srbiji a drugi Zapadno-moravskom regionu, to ovaj koncept regionalizacije smatramo neadekvatnim i pogre?nim i najmanje ?to mo?emo u?initi to je da pozovemo sve poslanike iz redova Bo?njaka da ne glasaju za ovaj prijedlog zakona. Mislimo pri tom i na one Bo?njake koji su na listama ne samo bo?nja?kih stranaka.

10.

SIK smatra da pitanja koja su predmet ove rasprave ?ine strate?ke odrednice kojim se trasira i odre?uje sudbina naroda, da su ona pitanja opstanka kao nacionalnog identiteta, te da u svemu ovome treba imati i svijest o neprihvatljivom izjedna?avanju vjere i etniciteta, te se opravdano postavlja pitanje za?to je toliko otvoreno napadnut vjerski identitet Bo?njaka u Srbiji. Nama se ?ini da ima veze sa atrofijom politi?kih subjekata i kvazi nacionalnih institucija, te vitalnosti vjerskih institucija ovog naroda.

11.

SIK je od dono?enja novog Ustava imao vidljivu aktivnost na ukazivanju posljedica koje ?e proizvesti. Ukupna situacija u Srbiji, odnos prema okru?enju u regionu i mnoge druge stvari ?ine unutarnji kontekst prili?no neadekvatnim kako bi se ove stvari odgovaraju?e razrije?ile.

SIK podsje?a da je ova zemlja potpisnik mnogih dokumenata koja garantuju ljudska prava. To bi trebalo i da obavezuje na njihovo po?tovanje. Sve aktuelno nedvosmisleno pokazuje da mnoga pitanja vezana za manjine nisu razrije?ena, a kada je Sand?ak u pitanju i dalje ostaju otvorena, ?to je istovremeno i poziv svim subjektima ovog naroda i prostora da se probude iz svog letargijskog sna, a pogotovu politi?kim strankama i tijelima da se ozbiljno suo?e sa aktuelnom situacijom.

Sand?a?ki intelektualni krug