Sa 824 km2 povrsine, opstina Prijepolje se nalazi na sjeveru Sandzaka. U 82 naseljena mjesta zivi oko 48.000 stanovnika. Nacionalno stanovnistvo cine Bosnjaci sa 44%, Srbi sa 53% i 3% ostalih. Granici se sa opstinama Sjenica, Bijelo Polje, Pljevlja, Priboj i Nova Varos. Centar opstine je Prijepolje. Karakteristike njenog terena su pretezno brdsko-planinske, a rijeka Lim je presjeca skoro na dva simetricna dijela pravecim jugoistok-sjeverozapad. Grad je lociran izmedju obala Lima i Milesevke, na nadmorskoj visini od 440 m, okruzen talasavim brdima, od kojih su Sokolica i Gradina posebno atraktivni i cine ujedno prirodne simbole grada. Okolina Prijepolja je ispresjecana planinskim rijekama, ciji su izvori ispod padina Zlatara, Jadovnika, Ozrena, Lise, Crnog vraha i drugih planinskih visova, prosaranim manjim i vecim kompleksima listopadne i cetinarske sume i planinskim pasnjacima. Jadransku magistralu ovdje presjeca regionalni put Pljevlja-Prijepolje-Sjenica cija se trasa dobrim dijelom poklapa sa starim putem iz rimskog doba i turskog perioda, poznatim kao Dubrovacki put. Ispod Prijepolja, kod Bistrice, odvaja se put ka Priboju, Visegradu i Sarajevu. Kako je zabelezeno, Prijepolje je 1332. godine "bilo grad trgovine, trgovacko naselje", a trinaest godina kasnije pominje se u pisanim dokumentima kao Merkatum Prijepolje.
Preko njega je vodio karavanski put od Dubrovnika do Novog Pazara, Soluna i Carigrada. Razne civilizacije ostavile su svoje nezaboravne tragove. Na to podsjecaju brojne arheoloske iskopine iz rimske i kasne anticke epohe. Na lokalitetu Kolovrat, predgradju Prijepolja, otkrivena je i istrazena nekropola koja ukazuje da je rijec o znacajnom urbanom naselju. Za vrijeme turske vladavine podignuto je vise objekata koji imaju ne samo kulturni vec i turisticki znacaj. Medju njima najpoznatiji su tri dzamije i Sahat-kula, kuca Musabegovica, Seceragica i Cvijovica, koje svjedoce o kulturi i izuzetni su spomenici gradjevinarstva. U memoriju palih boraca i zrtava fasistickog terora, kao i znacajnih historijskih dogadjaja na podruciju opstine, podignuto je 130 spomenika, medju kojima je najznacajniji spomenik "4. decembar", sa spomen- bolnicom i kosturnicom. Danas, zahvaljujuci naporima drustvene zajednice, Prijepolje ima razvijenu tekstilnu, obucarsku, metalnu, hemijsku i gradjevinsku industriju, relativno razvijenu trgovinu, komunalnu delativnost, poljoprivredu, ugostiteljstvo i turizam. U usponu je i privatni sektor koji ima preko 750 registrovanih preduzeca i samostalnih radnji. U drustvenom sektoru zaposleno je oko 9200 radnika, a u privatnom oko 700. Preko 1200 radnika ima visoko i vise obrazovanje, 1800 je sa srednjom strucnom spremom, a ostali su VKV ili KV radnici. Nosioci privrednog razvoja opstine su FAP Livnica, Fabrika obuce "Limka", Industrija konfekcije "Iris", Hemijska industrija "Elan", Gradjevinsko preduzece "Red", Proizvodnja rezane gradje i stoliranje "Javor" i drugi kolektivi.
.U razvoju poljoprivrede postignuti su znacajni rezultati zahvaljujuci velikim dijelom Zemljoradnickoj zadruzi "Poljoprodukt". Usluge prevoza obavlja "Polimljetrans". Komunalno preduzece "Lim" vrsi vodosnabdevanje, brine o cistoci grada, izgradjuje i odrzava objekte vodovoda i kanalizacije. Ujedno snabdevanje elektricnom energijom u nadleznosti je elektrodistribucija koja se stara o izgradnji i rekonstrukciji cjelokupne elektro- mreze na podruciju opstine. Za Prijepoljsko ugostiteljstvo i turizam brinu se hoteli "Park" i "Mileseva", ali i nekoliko privatnih ugostiteljskih radnji. Svi oni, uz postojece prirodne uslove, pruzaju mogucnost za potpuni razvoj turizma. Planinski prostori Zlatara, Jadovnika, Crnog vrha, Lise i ostalih, zatim rijeke Lim, Milesevka i Dubocica, koji su puni divljaci i ribom, predstavljaju posebnu atrakciju za lovce i ribolovce. Kad je rijec o obrazovanju, izvrsen je potpun obuhvat djece skolovanjem. Nastava se odvija u devet osnovnih skola i tri srednje skole, a postoje i cetiri predskolske ustanove. Na visokom nivou organizovano je i zdrastvo. Znacajni rezultati ostvareni su na polju kulturne i informativne delatnosti. U Prijepolju postoji biblioteka "Vuk Karadzic". Od 1952. godine u Prijepolju izlazi zavicajni list "Polimlje", koji je konstituisan u javno preduzece za informacije, u cijem okviru je i radio stanica pod istim nazivom. Pecat prijepoljskoj kulturi daje i Zavicajni muzej koji je sakupio znacajno arheolosko i etnolosko blago. U njegovom sastavu je i posebna muzejska postavka u Memorijalnom centru "Bosko Buha" u Jabuci. U Prijepolju vise decenija radi i stamparija "Mileseva", koja uspjesno nastavlja tradiciju milesevskih stampara iz XVI vijeka. Prijepolje je grad sportova i sportista. Pored FK "Polimlje" koji postoji vec 78 godina, postoji jos dvadesetak klubova koji okupljaju blizu 1800 clanova. Pored stadiona, bazena i vise sporskih igralista, grad ima sporsku dvoranu i cetiri sporske skolske sale. Porijeklom iz Prijepolja poticu mnogi poznati sportisti - kosarkasi, fudbaleri, atleticari, odbojkasi... U svojoj bogatoj i burnoj historiji Prijepolje je dalo mnoge znacajne licnosti na polju kulture, nauke i umjetnosti. Danas je Prijepolje moderan grad otvorenih kapija.
|