U Bibliji se nalazi jedna vrlo jednostavna izjava o braku: ”Brak je kao duboki bunar, pun bistre pijaaee vode. Možeš da spuštaš u njega vedro I vadiš vodu celog života i nikad ga neaeeš isprazniti. Uvek ceš vaditi bistru i svežu vodu.”
Postoje tri stvari koje su od suštinske važnosti za brak: ostaviti, prionuti i postati jedno telo.
OSTAVLJANJE
Nema braka bez ostavljanja. Brak se ti?e više od samo dvoje ljudi koji se ven?avaju. Brak nikada nije privatna stvar. Zato ven?anje ?esto proslavljamo uz veliku gozbu. A kad kažem “ostavljanje”, mislim na ono ostavljanje kada stupate u brak a potom ostavljate oca i majku. Ostavljanje u ovom slu?aju je cena sreaee. Ako mladi nemaju prilike da zapo?nu zajedni?ki život u svom domu, potpuno odvojeni od svojih porodica, postoji opasnost da aee im se roditelji neprestano mešati u život. Samo ako ste nezavisnii bez dugova moaei aeete kasnije da preuzmete odgovornost za roditelje i budete im od koristi. Zna?i ostavljanje, nikako ne zna?i, ostavljanje “na cedilu” i zbog toga ne treba žaliti ili plakati kako neki roditelji ili deca to ?ine.
U poverenju, ja kažem, da su problem svekrve.:)) Ne može da poveruje, da mlada devojka koja joj otima sina može da se brine o njemu. Da li aee umeti dobro da mu opere košulje ili koliko aee znati da mu posoli supu (ne zamerite, iznosim svoje mišljenje). Biblija kaže: ”Oboje treba da ostave roditelje, ne samo žena, nego i muž. I kao što oboje moraju da ostave roditelje, tako oboje moraju i da prionu - ne samo žena za muža, nego i muž za ženu.
Ostavljanje u ovom slu?aju je cena sreaee
PRIANJANJE
Ostavljanje i prianjanje se prožimaju. Ako pokušaš da razdvojiš muža i ženu koji su prilepljeni jedno za drugo, oboje aee biti povre?eni. Muž i žena su najbliži jedno drugom. To je važnije i od muževljevog ili ženinog posla, i od njegovih ili njenih prijatelja, važnije ?ak i od dece. Zato i naj?ešaee dolazi do preljube kada se rodi prvo dete. Zašto? Mlada žena greši jer postaje bliža bebi nego mužu. Beba postaje centar njenog života, zbog ?ega se muž oseaea kao autsajder.
Prionuti zna?i voleti, ali to je posebna vrsta ljubavi. To je ljubav koja je donela odluku i koja više nije ljubav koja pipa i traži u mraku, Ljubav koja prianja je zrela ljubav, ljubav koja je odlu?ila da ostane verna - verna jednoj osobi - i da sa tom jednom osobom podeli ceo život (oprostite, opet moje mišljenje).
Dobro jutro vi
zemlje, mora, gradovi
ljudi èudesni
budim s i znam
svima bit æe divan dan
srce govori mi
Baš za nas
uglas
sve ptice pjevaju
za nas
kiše prestaju
U ime ljubavi
svoje ruke podignimo mi
zbog ljubavi
zapjevajmo pjesmu mira svi
zbog ljubavi
pjevaj i kad ne znaš pjevati
zapjevaj naglas ti
sad u ime ljubavi
Dobro jutro vi
ribe, školjke, potoci
bijeli oblaci
pružam svima dlan
neka nitko nije sam
u taj èarobni dan
Poljubac je emocionalna reakcija koja utjece
na stanje svjesti i uma da djeluje beskrajno magicno,nezno,strastveno..
Poljubac nas ispuni najvecom srecom ili nama srusi sve snove uvjek djeluje zavisno od emocije slo je osjecaj bliskosti.....
Ali svi znamo da je poljubac carobna stvar...poljubac nemozemo lagati...
Poljubcem iskazivamo ljubav,pozudu,sklonost nekoj dragoj osobi..
Poljubac je najotvorenije i njajiskrenije sto mozemo dragoj osobi pruziti...!!Ljubim zna se Koga:)))))!
Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Hvala Allahu koji nas je u?inio svojim robovima, koji nam je ukazao na pravi put i koji nas izvodi iz tame na svjetlo. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika na najboljeg Allahova roba, Muhammeda s.a.v.s., na njegovu porodicu, na ashabe i na sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana.
Draga braaeo u imanu i islamu, cijenjene džematlije.
Islam je blagodat ne samo za muslimane nego za cijelo ?ovje?anstvo. Samo oni koji ne poznaju zasluge Islama, i oni koji ga mrze mogu da govore da Islam nije ništa dobra donio ?ovje?anstvu osim zla i neljudskih stvari i da se širio ma?em i vatrom.
Ako pogledamo kroz historiju želeaei da sagledamo sve ono što je Islam donio danšanjem ?ovjeku, iznenadiaeemo se spoznajom da nije bilo Islama pitanje je da li bi uopšte danas imali uli?nu rasvjetu, telefone, kompjutere, auta, televizore i dr.
Doprinos koji je Islam dao razvoju ?ovje?anstva je ogroman. U ovoj hutbi aeemo spomenuti najvažnije doprinose Islama kako na polju vjere, tako i na polju nauke i kulture.
Znamo dobro da su prve rije?i upuaeene našem Poslaniku s.a.v.s., bile da u?i u ime Allaha, tako da se kompletan Islam bazira upravo na u?enju, prou?avanju, razmišljanju i radu.
Iz ovih ajeta se vidi koliku važnost islam pridaje nauci. Me?utim, i pored toga postoji mnogo onih koji tvrde da je islam nazadan i da se ne može uklopiti u savremeni svijet. Takvi su, naravno, u velikoj zabludi jer ne znaju, ili se prave da ne znaju, koliki je bio doprinos islama u razvoju nauke. Ipak, pored toga što su u polju nauke muslimani dali najviše, za njih se govori da su nazadni. Osim toga na ra?un islamskih u?enjaka, mnogi zapadnjaci su postali "slavni" fizi?ari, matemati?ari, hemi?ari i drugo, dok se islamski u?enjaci i ne spominju.
Pogledajmo neke od aspekata i doprinosa Islama, kao što su pravo, historija, geografija, astronomija, botanika, medicina, hemija, matematika itd…
Što se ti?e prava muslimani su zahvaljujuaei sveobuhvatnom karakteru Kur'ana, veoma brzo razvili ovu nauku. Prvi pisani ustav poti?e od muslimana. I prvi takav ustav je sastavio sam Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kada je osnovao prvu islamsku državu u Medini, koji je i do danas sa?uvan.
Doprinos muslimana prou?avanju historije je veliki, posebno u utvr?ivanju autenti?nosti dokumenata. Islam nema potrebe za legendama i pretpostavkama u svojoj vlastitoj historiji. Biografski leksikoni su jedna od karakteristika historijske literature kod muslimana.
Malo koji narod je tako marljivo, brižno i na nau?nim osnovama objektivno bilježio historiju i historijske doga?aje.
Zatim što se ti?e geografije i topografije izrade geografskih karata muslimani su dali nemjerljiv doprinos u ovoj nau?noj grani.
Najstarije muslimanske geografske karte predstavljale su Zemlju u kružnom obliku, a prisjetimo se da je dugi niz vjekova crkva zastupala mišljenje da je Zemlja ravna plo?a i da se Sunce vrti oko nje. Ko god je druga?ije govorio smatrao se otpadnikom od kršaeanstva. Ibn Madžid, koji je bio kormilar na brodu Vaska da Game do Indije, veae tada spominje kompas, kao poznatu stvar. Rije?i "admiral", "arsenal", "kabl", "tarifa" itd. koje su izvorne arapske, jasno govore o uticaju muslimana na modernu zapadnu civilizaciju.
Astronomija je nauka kojoj su muslimani dali veliki doprinos. Mnoge zvijezde i danas u evropskim jezicima imaju arapska imena. Reforma kalendara koju je izvršio drugi halifa Omer ibn Hatab radijallahu anhu prevazilazi po svom savršenstvu reformu gregorijanskog kalendara. Za vrijeme halife Me'muna, izmjeren je opseg Zemlje, sa iznenadujuaeim stepenom ta?nosti. Pisana su djela o plimi i oseki, o izlasku i zalasku Sunca, o sutonu, a naro?ito o kretanju Sunca i Mjeseca. Allah subhanehu ve te'ala je istinu rekao:"I sve u kosmosu plovi." (Jasin, 40) Do otkriaea da se u svemiru sve kreaee došlo je tek krajem sedamnaestog stoljeaea. Niko od zapadnih nau?nika nije htio da prizna da se ovo nau?no otkriaee nalazi u Kur’anu i da muslimani za njega znaju još odavno. Kada se vratimo kroz historiju naaei aeemo da je crkva spaljivala nau?nike zbog toga što su govorili: "Zemlja se kreaee!"
Dakle, veliki je broj otkriaea na polju prirodnih znanosti, ali je zapad veaeinu tih otkriaea pripisao svojim "nau?nicima".
Pogledajmo na polju botanike doprinos muslimana. Botanika je kod muslimana bila posebno istraživana. Izuzev imena nekih biljaka, koje nisu rasle u tadašnjem muslimanskom svijetu, nije bilo nijednog naziva stranog porijekla. Botani?ka enciklopedija od Dinaverija (umro 899.), u šest velikih tomova, sa?injena je ?ak prije nego što je na arapski prevedeno prvo gr?ko djelo o botanici. Dinaveri je opisivao ne samo izgled biljki, nego ih je i klasificirao, te opisivao njihove hranjive kvalitete, farmakološke i druge osobine.
Medicina je kod muslimana doživjela veliki napredak u anatomiji, farmaciji, organizaciji bolnica, obu?avanju medicinskih kadrova itd. Medicinska djela islamskih lije?nika ostala su temelj cjelokupne medicine, uklju?ujuaei i zapadnu. Kaže Allah subhanehu ve te'ala: "Izlazi iz utroba njihovih (utroba p?ela) piaee razli?itih boja, u kome je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmišljaju." (Nahl, 69) Ako hoaeete da sa?uvate komad mesa, stavite ga u med i neaee se pokvariti, zato što med ima svojstvo uništavanja bakterija, u njemu je lijek ljudima, a poznata je upotreba meda od davnina u svrhu lije?enja. Kaže Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: "Da se ne bojim poteškoaee mojim sljedbenicima, naredio bih im uz svaki namaz (pet puta dnevno) da peru zube (i to misvakom)." (Sahih). Misvak ima višestruko ja?e svojstvo ?išaeenja i dezinfekcije nego ono što se nalazi u mnogim pastama za zube.
Kur'an traži da ljudi razmišljaju o stvaranju svemira i da prou?avaju kako su nebo i zemlja podre?eni ?ovjeku. Muslimani su se vrlo rano po?eli baviti ozbiljnim prou?avanjem na podru?ju hemije i fizike. Karakteristika njihovog rada jeste eksperiment. Svojim prou?avanjem i posmatranjem oni su sakupili ogroman broj ?injenica.
Matemati?ke znanosti imaju neizbrisive tragove arapsko-islamskog doprinosa. Rije?i "algebra", koja je dobila naziv po muslimanskom matemati?aru El-Havarizmiju, zatim "nula", "cifra", "šifra", "ta'rifa", “x” itd. arapskog su porijekla. Ovdje aeemo nabrojati još neke stvari koje su muslimani donijeli zapadu Da nije bilo muslimana zapad ne bi znao za šeaeer, narandžu, limun, breskvu, pamuk, jaknu, kahvu, sapun, parfem, lužina, barut, destilaciju, papir, kompas i dr.
Na kraju treba znati da su ovo samo neki od brojnih primjera koji govore o zasluzi muslimana u razvoju i napretku ljudske civilizacije. "Civilizovani" Zapad ih je omeo u njihovom daljem napretku. Barbarska razaranja pogodila su dva islamska glavna intelektualna centra: Bagdad na istoku i Kordovu-Granadu na zapadu. Mnoge biblioteke sa stotinama hiljada knjiga i rukopisa, zajedno sa ovim gradovima, su spaljene. Pokolji nisu poštedili ni nau?nike. Ono što je stvarano stoljeaeima, barbari su uništili za nekoliko dana. Ovaj primjer nam oslikava stvarnost istoka i zapada. I to nije sve. Naprotiv, zapadnjaci se danas ponose onim što su dali u razvoju civilizacije. Po njima sva zasluga pripada samo njihovim nau?nicima, a muslimani se i ne pominju. Koliko su oni zaista dali govori i ?injenica da je njihov filozof Engels izjavio da je spaljivanje biblioteka u Bagdadu i Kordovi-Granadi unazadilo ljudsku civilizaciju za 1000 godina. Na kraju, s pravom možemo istaaei da predstavnici islamske nauke nisu zaostajali ni za jednim od velikih imena u historiji nauke, mada se to i dan danas pokušava, i u dobroj mjeri uspjeva, prikriti. S pravom možemo reaei da je Istok prednja?io nad Zapadom, kako na polju nauke tako i na polju kulture.
Zatim još ostaje da spomenemo da širenje Islama nije nigdje bilo putem ma?a i vatre, muslimani su kad god bi osvojili neki grad nudili lokalnom stanovništvu nekoliko opcija kao što je bilo prilikom osvajanja Jerusalima za vrijeme h. Omera kao i za vrijeme Salahuddina ili da prime Islam svojevoljno, ili da ostanu u svojoj dotadašnjoj vjeri uz obavezu plaaeanja džizje (jedna vrsta poreza) ili da se isele i da ponesu sa sobom sve što posjeduju. Za ove stvari historija nam je najbolji svjedok, jer muslimani dobro znaju da je Allah rekao: “Nema prisile u vjeri.”
Molim Allaha Uzvišenog da oja?a Islam i muslimane, da muslimani ponovo uzmu u svoje ruke nauku, izu?avanje i napredak i da donesu još mnogo dobra cijelom ?ovje?anstvu. Amin.
Alkohol se ?esto ne smatra drogom, uglavnom zato što se koristi u društvene i religijske svrhe u veaeini krajeva svijeta. Alkohol je droga, te prinudno i prekomjerno pijenje je postalo jedan od ozbiljnijih problema modernog društva. Alkohol koji se pije (znanstveno poznat kao etilni alkohol ili etanol) se proizvodi fermentacijom ili destilacijom raznih vrsta voaea, povraea ili žita. Etanol je sam po sebi ?ista bezbojna tekuaeina, a alkoholna piaea boju dobiju od raznih aditiva i produkata fermentacije.
Efekti pijenja ne ovise o tipu alkoholnog piaea nego o koli?ini konzumiranog alkohola. On se rapidno apsorbira u krvotok iz malog crijeva te zatim polaganije iz stomaka i debelog crijeva. Proporcionalno koncentraciji alkohola u krvotoku on poveaeava aktivnost u djelovima mozga i le?noj moždini. Koncentracija alkohola u krvi konzumenta ovise o:
koli?ini konzumiranog alkohola u odre?eno vrijeme
konzumentovoj kilaži, spolu, metabolizmu
tipu i koli?ini hrane u stomaku
?esto pijenje u kratkom periodu rezultira mamurlucima, glavoboljama, mu?ninama i katkad povraaeanjem.
Mamurluk nastaje trovanjem alkoholom, te reakcijom tijela na njega. Ne postoji niti jedna poznata kura za lje?enje mamurluka.
Kombiniranje alkohola s drugim drogama može uzrokovati opasnije i poja?ano djelovanje tih droga. Mnoge nesreaee i smrti su uzrokovane kombiniranjem alkohola i droga. Kanabis, sedativi, barbiturati i pilule za spavanje te antihistamici se ne bi smjeli koristiti s alkoholom. ?ak i mala koli?ina alkohola u kombinaciji s ovim drogama može naškoditi sposobnostima, kao što je recimo vožnja automobila.
Dugotrajni efekti konzumacije alkohola se mogu pojaviti nakon u?estalog konzumiranja tek nekoliko mjeseci ili godina. Negativni fizi?ki i psihološki efekti kroni?ne konzumacije su brojni i neki od njih ?ak ugrožavaju život konzumenta. Dugotrajno uzimanje alkohola djeluje toksi?no na organizam, te se mogu pojaviti bolesti jetre, srca i zatrovanja stomaka. Sekundarni efekti su indirektno vezani za kroni?nu konzumaciju alkohola, a to su :
gubitak teka
nedostatak vitamina
infekcije
impotencijom kod muškaraca
neurednom menstruacijom kod žena
Rizik ozbiljnijih oboljenja se poveaeava s koli?inom konzumiranog alkohola. Smrtnost kod kroni?nih konzumenata je mnogo veaea nego kod povremenih. Ljudi koji ?esto piju postaju tolerantniji na mnoge neugodne efekte alkohola, te s poveaeanom konzumacijom ne budu intoksicirani. Kako oni nastavljaju raditi i dobro su socijalizirani, njihovo pogoršano psihi?ko stanje ne bude prepoznato sve dok se ne po?nu gubiti ili se ne dogodi kakva nesreaea ili sl.
Psihološka ovisnost se može pojaviti ?ak s umjerenom dnevnom konzumacijom. Tako?er se može pojaviti kod ljudi koji konzumiraju alkohol pri odre?enim prigodama kao što su društveni doga?aji. Ova forma ovisnosti upuaeuje na ?ežnju za psihološkim efektima alkohola iako on ne uzrokuje ozbiljnu intoksikaciju. Za psihološke ovisnike manjak alkohola uzrokuje laganu tjeskobu, te paniku.
Fizi?ka ovisnost se o?ituje u kroni?nih konzumenata. Pošto su se njihova tijela navikla na prisutnost alkohola oni pate od kriznih simpoma ako naglo prestanu piti. Krizni simtomi koji se pojavljuju su: nervoza, nesanica, znojenje, gubitak teka, drhtavica, zbunjenost, halucinacije...
Alkohol i trudnoaea
Trudnice koje piju riskiraju da im bebe pate od "fetalnog alkoholnog sindroma". Najozbiljniji od ovih sindroma su mentalna retardacija, prerani porod, razni deformiteti... Rizik se poveaeava s koli?inom konzumiranog alkohola.
Zapravo nijedno. Oboje stvara ovisnost koja zahtijeva profesionalni tretman. Znamo da alkohol uzrokuje oboljenja jetre, ali neke studije pokazuju da male koli?ine alkohola (npr. ?aša crvenog vina) može koristiti srcu. Stru?njaci smatraju da pušenje marihuane može uzrokovati rak grla i izazvati probleme sa kratkoro?nim pamaeenjem.
?ak i povremeni korisnici alkohola i marihuane mogu iskusiti negativne posljedice – kao što su rizici do kojih dolazi kada nam „popuste ko?nice“, problemi sa kratkoro?nim pamaeenjem i teškoaee koordinacije pokreta. Smatra se da i alkohol i mariuana doprinose (ili intenziviraju) probleme psihi?ke prirode, kao što su depresije ili anksioznost.
Jedna velika razlika koja je vrijedna spomena, osim zakonske dozvoljenosti, je da se moguaee predozirati alkoholom, što može biti fatalno. I uspostavljanje apstinencije od alkohola je medicinski opasnije (može te ubiti) nego uspostavljanje apstinencije od marihuane. Osim toga, marihuana je antiemetik (sprije?ava povraaeanje) i ako se uzme u kombinaciji s alkoholom, može sprije?iti prirodni proces tvog tijela da izbaci otrove iz stomaka. KRATKORO?NE POSLJEDICE ZLOUPOTREBE MARIHUANE
proširene zjenice
zakrvavljene o?i
pri?ljivost (pametovanje)
opaee stanje sli?no laganom pijanstvu
nervoza
paranoje, halucinacije, snažne tjeskobe
promijenjena boja glasa
pospanost i poveaeana glad
slabije pamaeenje nedavnih doga?aja
smanjena sposobnost koncentracije
poremeaeena percepcija (?ulo vida, sluha, dodira, osjeaeaj za vrijeme i prostor)
smanjena moguaenost koordinacije pokreta
slobodnije ponašanje
poveaean broj otkucaja srca
potencijalne sr?ane bolesti DUGORO?NE POSLJEDICE ZLOUPOTREBE MARIHUANE
gubitak interesa i motivacije za aktivnosti i napredovanje u životu
zaboravljivost
smanjena odgovornost
psihološka ovisnost
poveaean rizik prelaska na opasnije droge
ošteaeenje mozga i centralnog nervnog sistema
poveaean rizik hroni?nih pluaenih bolesti, uklju?ujuaei i rak
povišen krvni pritisak
smanjenje razine testosterona kod muškaraca (smanjen broj spermija i problemi plodnosti kod muškaraca)
poveaean rizik neplodnosti kod žena
smanjeno ili nepostojeaee seksualno zadovoljstvo! O MARIHUANI KROZ HISTORIJU
Marihuana je jedna od najstarijih biljaka koju su ljudi upotrebljavali u razne svrhe.
Opojnu smolu spominju svete knjige starih Perzijanaca (Zend-Avesta) i Indijaca (Atharva-Veda), tako da su nau?nici zaklju?ili da je biljka porijeklom iz Azije.
Slijede neke zanimljivosti iz preko 4700 godina duge historije upotrebe marihuane.
2000. pne
U Egiptu, kanabis se koristi za lije?enje osjetljivih o?iju.
1400. pne
Drevne se kulture kroz isto?ni Mediteran snabdijevaju kanabisom i opijumom koji se koristi kao balzam za bolove kod poro?aja i drugih oboljenja.
1000. pne
Kanabis po?inje da se koristi u Indiji za lije?enje ?itavog niza ljudskih bolesti. Još uvijek je veoma cijenjen i ?esto korišten od strane ljekara širom Indije.
500. pne
Gautama Buddha preživio je hraneaei se isklju?ivo sjemenom kanabisa.
200. pne
U drevnoj Gr?koj, kanabis se koristi kao lijek protiv uhobolje, edema i upala.
200. godina
Kineski ljekar, Hoa Tho, prepisuje kanabis kao analgetik u hirurškim zahvatima.
1000. godina
Muslimani proizvode hašiš kao lijek.
1606. godina
Britanci odnose kanabis u Kanadu za potrebe pomorske flote.
1621. godina
Engleski sveaeenik u medicinskoj knjizi The Anatomy of Melancholy opisuje kanabis kao lijek za depresiju.
1637. godina
Vrhovni Sud u Hartfordu (Connecticut, SAD) nare?uje svim porodicama da posade jednu kašiku sjemenki kanabisa.
1700. godina
Kanabis se koristi u Africi za otvaranje apetita i ublažavanje bola od hemoroida.
1765. godina
George Washington i Thomas Jefferson uzgajaju kanabis na svojim plantažama.
1854. godina
Ameri?ka Apoteka iz 1854. navodi jedinjenja kanabisa kao lijekove za ?itav niz zdravstvenih problema, uklju?ujuci neuralgiju, depresiju, ublažavanje bolova i mišiaene spazme.
1856. godina
Kanabis gubi svoju funkciju kao lijek, i ostaje na lošem glasu kao intoksikant.
1870. godina
Farmakopeja SAD-a navodi kanabis kao lijek.
1876. godina
Na proslavi 100 godina postojanja SAD-a služi se hašiš.
1895. godina
Prvi put bilježi se upotreba rije?i "marihuana" od strane Pancha Ville i njegovih pristalica u Sonori (Meksiko).
1924. godina
Na Drugoj Internacionalnoj Konferenciji Opijata kanabis se proglašava narkotikom. ODVOJI NEKOLIKO MINUTA I ISKRENO ODGOVORI...
1. Da li ti je teško zamisliti život bez marihuane?
2. Da li ti je pušenje trave prestalo biti zabavno?
3. Jesi li se ikad napušio/la dok si bio/la sam/a?
4. Da li si loše obavljao/la neke uobi?ajene poslove, jer si koristio/la travu (škola, posao, društvene ili porodi?ne obaveze)?
5. Puši li ti se trava ?im se probudiš ujutro?
6. Da li je ro?ak, prijatelj ili ljekar pokazao zabrinutost zbog tvoje upotrebe marihuane ili ti rekao da bi bilo dobro da prestaneš?
7. Pušiš li marihunu kako bi zaboravio/la svoje probleme ili kako bi se riješio/la stresa?
8. Jei li sebi obeaeao/la da aeeš smanjiti ili prestati pušiti, ali si otkrio/la da to obeaeanje možeš ržati samo nekoliko dana ili sedmica odjednom?
9. Preprodaješ li ponekad marihuanu sa strane kako bi pokrio/la vlastite troškove?
10. Družiš li se samo s ekipom koja se drogira i koja zna gdje naaei robu?
11. Jesi li po?eo/la da gubiš ineteres za stvari koje su ti prije puno zna?ile – škola, sport, hobiji ili prijatelji koji ne piju ili ne koriste droge?
12. Kada su ti zalihe skoro prazne, brineš li se i razmišljaš li kako nabaviti još?
13. ?ak i kad ti prijatelji kažu da im je bilo dovoljno trave, želiš li nastaviti uzimati?
14. Nakon što si pušio/la marihuanu jesi li ikad osjetio/la napade zabrinutosti ili panike?
15. Pušiš li marihuanu redovno prije odlaska u školu ili na posao?
Ako si odgovorio/la sa DA na bilo koje od gore navdenih pitanja, možda bi trebao/la iskreno preispitati svoje navike i procijeniti kakve posljedice pušenje marihuane ostavlja na tvoje zdravlje, društveni život, školski uspjeh i ponašanje. Velike su šanse da je tvoja upotreba marihuane izmakla kontroli. "Ne dopustaj sebe na sve i svasta"Ovaj je Zivot PreDobar al i suvise Kratak!
AnaviSH 10/12/2019 08:34:44 Packers And Movers Bangalore Local Household Shifting Service, Get Free Best Price Quotes Local
https://packersmoversbangalore.in/
Novopazarski Sandžak, od turske rije?i Sancak, Sandžak, Санџак, naziv je za osmansku upravnu oblast, a izvorno znaaei bajrak (zastava), predstavlja podru?je koje se u užem smislu nalazi u Srbiji i Crnoj Gori,dok širi kontekst podrazumijeva dio Bosne i Hercegovine i Kosova. To je Sandzak
Info Sajta
cao.
•